Promjena u odnosu na 31. 12. 2024.: krave dojilje ▼ −67 / −1,3% (bilo 5 215), ukupno grla ▼ −123 / −1,1% (bilo 11 643).
Hereford je nastao u 18. stoljeću u zapadnoj Engleskoj, u grofoviji Hereford, gdje je od lokalnih goveda uzgojeno mesno govedo koje brzo sazrijeva i dobro iskorištava pašu. Matična knjiga otvorena je 1846., a danas je hereford raširen na svim kontinentima. Osim rogatog oblika široko je raširen i šuti (bezrogi) hereford.
Pasmina je srednje veličine, tamnocrvene dlake; glava, donji dio vrata, trbuh, vrh repa i donji dijelovi nogu su bijeli. Herefordi su dobroćudni i jednostavni za rukovanje, u pravilu se lako tele, a krave dojilje brižne su majke koje dugo ostaju u stadu. Pasmina dobro podnosi hladniju klimu i prikladna je za cjelogodišnje držanje na otvorenom i ekstenzivnu ispašu, pa i za održavanje poluprirodnih travnjaka.
Meso herefordskih goveda sočno je i dobro mramorirano. Kod mladih životinja masno se tkivo odlaže relativno rano, zbog čega pri tovu treba paziti na intenzitet hranidbe i dob klanja. U križanju hereford potomcima prenosi mirnu narav i dobro iskorištavanje hrane.
Prvi herefordi stigli su u Estoniju 1978., kada su iz Bjelorusije i Marijske Autonomne Republike dovezena mlada goveda u sovhoze Võru i Sõrve. Početkom suvremenog uzgoja smatra se 1994. godina, kada su iz Finske kupljene prve junice; rasplodni bikovi kasnije su dovoženi iz Finske, Švedske, Danske i Mađarske.
Činjenice
- Podrijetlo: Engleska, Herefordshire
- Tjelesna masa: krave 550–750 kg, bikovi 800–1100 kg
- Boja: tamnocrvena s bijelom glavom i trbuhom; rogat ili šut
- Prednosti: lako teljenje, mirna narav, otpornost, dobro iskorištavanje travnate krme
- U Estoniji od: 1978. (suvremeni uzgoj od 1994.)



